Prirodno za tijelo i dom

Higijena je znanost o uspostavljanju i održavanju zdravlja. (Merriam Webster)
Razlikuje se od kulture do kulture.

Kada razmišljamo o higijeni uobičajeno postavljamo pitanje da li je nešto čisto. Čisto percipiramo kao nešto što nije prljavo. Na našim radionicama 'prirodni sapuni i sredstva za čišćenje' često se otvori rasprava o pranju čaša. Postavlja se pitanje: Da li je ova čaša čista? Zvuči banalno. Ali kada malo bolje razmislimo možda i nije banalno. Na primjeru pranja i čistoće čaša možemo jasno vidjeti vlasite zablude i nametnuta nam uvjerenja. Većini nas biti će neprihvatljivo da nam se posluži čaša na kojoj se vide mrlje, npr. otisak prsta ili bilo kakva masnoća. Istovremeno, potpuno nam je prihvatljivo da je čaša kristalno čista, ali je oprana u perilici suđa s izuzetno jakim sredstvom za pranje i sredstvom za ispiranje koje, na kraju krajeva, ostaje na čaši. Svaki put kada pijemo iz čaše oprane na taj način u sebe unosimo otrove. Usuđujemo se reći da čaša oprana u perilici suđa izgleda čisto, ali zapravo nije čista, tj. nije dobra za nas.

Možda bi umjesto pitanja 'da li je nešto čisto?' bilo ispravnije postavljati pitanje 'da li je nešto dobro za nas?'

Radi bolje preglednosti mi sredstva za održavanje higijene dijelimo u dvije skupine:

• prirodno za tijelo
• prirodno za dom

U suštini sva sredstva za čišćenje koja koristimo imaju jednu važnu zajedničku karakteristiku - nešto što je otrovno za nas nećemo staviti ni na kožu niti ćemo s tim prati posuđe / površine koje dodirujemo. Zašto? Koža je naš najveći organ s velikom površinom na kojoj se nalaze pore. Kroz pore koža diše i razmjenjuje tvari s okolinom. SVE što stavimo na kožu kroz pore ulazi u naše tijelo i putem tjelesnih tekućina putuje tijelom. Dakle, osim hranom otrove možemo unositi i kroz kožuNa sreću, nije sve tako crno. Ima dovoljno prirodnih sredstava za održavanje osobne higijene i čistoće. Prirodna sredstva o kojima pričamo uglavnom su lako dostupna i ekonomična. Trebamo ihse samo prisjetiti! :)

 

PRIRODNO ZA TIJELO

Proizvodi dostupni na tržištu uglavnom su proizvodi industrijske kozmetike. Kao i svaka druga industrija u kapitalizmu i kozmetička industrija za cilj ima stvaranje profita (a ne higijenu = zdravlje).
Globalizacija, internet, društvene mreže te sve brža komunikacija imaju veliku ulogu u širenju svijesti o sastojcima i što se sve zapravo nalazi  u kozmetičkim i higijenskim proizvodima koje koristimo svaki dan. Izdvojite sedam minuta vremena, pogledajte jako slikovito i jednostavno predstavljenu jednu od pozadina kozmetike, priču Annie Leonard (The Story of Cosmetics, released on July 21st, 2010).
Za vas koje detaljnije zanima od čega su sastavljeni proizvodi koje svakodnevno koristite ovaj link će svakako biti interesantan. Ukratko: istraživanja upućuju na to da naše tijelo (masna tkiva, krv, urin...) skladišti kemijske supstance koje se nalaze u higijenskim i kozmetičkim preparatima. Danas nitko ne može znati koje će dugoročne posljedice na ljudsko tijelo taj proces imati. Može se samo logično zaključiti da je najbolje koristiti biorazgradive proizvode. Takve tvari su uglavnom prirodnog porijekla.

Svijet organske kozmetike nastao je kao posljedica organskog uzgoja i do danas je usko vezan upravo uz organski uzgoj.
Napraviti organski proizvod podrazumijeva ne zagaditi okoliš tijekom procesa proizvodnje i pakiranja. Tu se ne radi o znanosti već o sustavu vrijednosti, kulturi i načinu uzgoja koja je okosnica cijelog projekta „organsko”. Organske formulacije sadrže visoke postotke djelatnih tvari prirodnog porijekla i zato ih je vrlo teško dugo skladištiti i čuvati. Ne znači nužno da će „organska” formulacija sadržavati i više konzervansa, ali će sigurno imati kraći rok trajanja od modernih, laboratorijskih formula.
Moto organske kozmetike: što je dobro za mene, dobro je i za Prirodu.

Prirodna kozmetika, povijesno gledano, preteča je svih vrsta sapuna, šampona, krema, šminke i losiona koje danas tako volimo.
Pod pojmom prirodna kozmetika smatra se ona kozmetika koja zadovoljava uvjete organske kozmetike i ne sadrži kemijske i sintetske mirise, konzervanse, boje, silikone, parafine, mineralna ulja i ostale petrolate te se ne testira na životinjama. U proizvodnji koriste se najčešće ručno pripremani ekstrakti ljekovitih biljaka, biljna i eterična ulja, voda i alkohol nastao ekstrakcijom bilja. Eterična ulja, propolis i prirodni alkohol, kao i odgovarajući postupci pri izradi i pakiranju, kao konzervansi djeluju na prirodne antibakterijske komponente proizvoda. Na taj način sprječava se kontaminacija preparata i osigurava se duži rok trajanja proizvoda.

 

Kvalitetna, prirodna sirovina jamči i dobar proizvod.

 

Mi U ŠUMI sami proizvodimo sredstva koja koristimo za osobnu higijenu, od paste za zube i sapuna za ruke, preko sapuna za tijelo i kosu do dezodoransa i krema. (Make-up uglavnom ne koristimo.) Nije teško. Uz malo truda brzo se uči. Zamislite zadovoljstvo kada si napravite svoj prvi dezodorans ili sapun baš po svom 'guštu'. :) Ako nemate vremena postoji alternativno rješenje... Sve je više malih proizvođača prirodne kozmetike. Potražite, pronađite, isprobajte, nemate što izgubiti! Možda se i ugodno iznenadite... Prirodni sapuni dobro peru, mogu se koristiti i za kosu. Prirodni dezodoransi takođe vam mogu ponuditi '24-satnu-zaštitu', vjerovali ili ne. Jednom kada pređete na prirodnu kozmetiku pitati ćete se ...pa zašto nisam prije?

 

Vanjski izgled odraz je našeg unutarnjeg stanja.

PRIRODNO ZA DOM

Kao što je već navedeno sredstva za čišćenje koja koristimo u kućanstvu takođe ulaze u naše tijelo. Sa sredsvima za čišćenje slična je priča kao s kozmetikom, industrijsko vs. prirodno.

 

Da ne ponavljamo priču napominjemo samo da sva sredstva za čišćenje imaju utjecaj i na okoliš. Proces ide ovako:  S tekućom vodom i ostaci sredstava za čišćenje (kemikalija) odlaze u otpadne vode. Zajedno završavaju u rijekama, morima ili tlu. Organizmi u vodi trpe onečišćenje, trujemo ribe i školjkaše koje koristimo za hranu. Korijenje biljaka napaja se onečišćenom vodom. Kiša koja pada na nas, na sve životinje i biljke, kondenzira se isparavanjima tih istih voda.
Sve u prirodi jedan je krug.

 

 

Želite li sačuvati vitalnu životnu energiju izbjegavajući kemijska sredstva? Želite li da vam dom bude čist, a siguran za zdravlje vaših ukućana? Želite li kao posljedicu samo to što ćete uštedjeti novac? Ako je odgovor da, higijenu svog doma održavajte prirodnim sredstvima.
Bez puno pripreme, u domaćinstvu već imate sljedeća sredstva za čišćenje.

Alkoholni ocat koji ima 9% octene kiseline (jabučni ima 2 do 5%) izvrsno je sredstvo za čišćenje. Najčešće se razvodnjava 1:10, a za jače zaprljane površine može se manje razrijediti. Najpraktičnije ga je uliti u bočicu s prskalicom i tako koristiti. Ocat dezinficira i čisti pa se njime mogu čistiti kuhinjske površine, kupaona, podovi… Radi boljeg mirisa u ocat možete namočiti kore limuna. Jednostavno ubacimo kore limuna u teglu, nalijemo ocat i pustimo da odstoji mjesec dana. Procijedimo i kroistimo za čišćenje.
Nerazrijeđeni ocat može se koristiti za uklanjanje kamenca.
Ne koristiti za mramor, kamen i drvo.

Soda bikarbona može se koristiti u prahu, otopljena u vodi ili kao krema (soda u vodi u omjeru 3:1).
Soda bikarbona ima dezinfekcijska svojstva i neutralizira mirise (lužnate je reakcije) pa je korisna za čišćenje sanitarija.
Odlična je za uklanjanje mirisa u frižideru. Stavimo u jednu zdjelicu sodu bikarbonu u prahu i držimo u frižideru. Djelovanje traje otprilike tri mjeseca.
Pospite malo sode bikarbone u pepeljaru, smanjit će neugodan miris i spriječiti tinjanje.
Vjerovali ili ne, soda bikarbona eliminira neugodne mirise iz čizama, cipela, čarapa. Dovoljno je posuti malo sode na njih.
Poboljšajte miris spužvama za pranje tako što ćete ih namočiti u vodu sa sodom bikarbonom.
I vaš usisavač će se oporaviti od neugodnih mirisa ako usisate u njega malo sode bikarbone.

Kombinacija sode bikarbone i octa može se koristiti za odčepljivanje odvoda na slijedeći način: u odvod usipamo sodu bikarbonu i potom ulijemo ocat. Nakon što soda i ocat odreagiraju (reakcija je burna) isperemo odvod vrućom vodom. Po potrebi ponovimo.

Krema od pepela deziinficira i ukljanja masnoće. Može se koristiti za pranje posuđa i radnih površina u kuhinji. Priprema je jednostavna: U inox lonac stavimo 1 kg sitno prosijanog pepela i prelijemo s 5 L hladne vode. Kuhamo otprilike 2 sata. Procijedimo kroz krpu. Čuvamo u pokrivenoj posudi (npr. plastična kanta s poklopcem). Krema od pepela ne smije se koristiti za mramorne površine jer nagriza mramor! Ne koristi se ni za pranje u perilicama jer može začepiti filter.

Rakija i novinski papir odlična su kombinacija za pranje prozora.

Sol blago dezinficira i služi kao abrazivno sredstvo.

Eterična ulja odličan su dodatak sredstvima za čišćenje jer osvježavaju prostor i daju ugodan miris. Neka od ulja imaju i dezinfekcijska svojstva: čajevac, lavanda, ružmarin, limun, majčina dušica...

Zaključimo, prirodna sredstva za čišćenje i prirodnu kozmetiku jednostavno možete napraviti i sami.