Facebook: Facebook icon

Language:

Hrana

Hrana je vrlo široka tema i ima puno različitih aspekata s kojih je možemo sagledati. Pokušati ćemo vam u kratko predstaviti naš odnos prema hrani i naša razmišljanja na temu hrane.

Za početak razmislimo o činjenici da su ljudi jedina živa bića koja kupuju hranu (i vodu). Samim time odnos prema hrani, na neki način, povezan je s novcem, ne samo s novcem koji izdvajamo da bi hranu kupili već i s novcem koji netko zarađuje prodajom hrane. Kada zarada na hrani postane važnija od njene nutritivne vrijednosti tada kvaliteta hrane koju kupujemo postaje upitna. Nismo više sigurni da li je hrana označena znakom ‘eko’, ‘bio’ ili ‘organsko’ stvarno prirodna ili je to još jedan od trikova za povećanje prodaje?! Nalazimo se u nedoumici i nepovjerenju i ne znamo kako se nositi s odabirom hrane iz dana u dan…
Upravo takvo razmišljanje dovelo nas je do toga da beremo samoniklo bilje, uzgajamo svoju hranu, pečemo svoj kruh i da sve manje kupujemo. Ono što ne možemo proizvesti sami kupujemo ili razmjenjujemo (što nam je još draže!) s ljudima koji su svjesni da su nutritivna vrijednost hrane i odnos povjerenja među ljudima važniji od zarade.
Da malo proširimo temu…
Nije samo hrana ta koja nas održava na životu i daje nam energiju. Voda i disanje takođe su nam nužno potrebni te mogu biti izvori života i energije. Ako bi ih složili po redosljedu važnosti (u smislu bez čega možemo najkraće preživjeti) redosljed bi bio sljedeći:


1. DISANJE
2. VODA
3. HRANA

 


DISANJE

Ako prestanemo disati na svega par minuta, uskoro ćemo prestati.... kako to najbolje reći, biti.
Rijetko tko od nas diše ispravno. Obično nam je disanje plitko, a ukoliko smo pod stresom zaustavljamo dah. Dosta nas udiše/izdiše na usta što je prirodni znak pojačane potrebe organizma za zrakom.
Npr. na yoga vježbama diše se kroz nos, samim time smanjen je unos zraka. Kada dišemo na nos, zrak prolazi kroz četiri stupnja filtriranja, a kada dišemo na usta, udahnuti zrak preskače prva tri stupnja.
Ako promijenimo disanje, promijenit će se i naše raspoloženje. Isto tako ako se promijeni naše raspoloženje, mijenja se i disanje. Naše disanje može biti svjesno i nesvjesno. Osvještavanje daha jedan je od prvih koraka prema svjesnosti vlastitog postojanja.

[blockquote author=""]Naše disanje indikator je našeg raspoloženja i obrnuto: naše raspoloženje indikator je našeg disanja.[/blockquote]

 


VODA

VodaVoda je za preživljavanje važnija nego klasičan obrok. Ljudsko tijelo sastoji se od oko 70% vode zbog toga ćemo prije umrijeti od dehidracije nego od gladi. Voda pomaže u održavanju svih životnih funkcija i ključna je u izlučivanju štetnih i nepotrebnih tvari iz tijela. Zbog svega navedenog važna je kvaliteta vode koju pijemo. Voda pakirana u plastičnim bocama, koja se tretira različitim sredstvima, transportira na velike udaljenosti i skladišti duže vrijeme jednostavno nije više "živa". U vodu iz vodovoda takođe se dodaju razičite tvari koje i nisu baš najbolje za nas. Idealno bi bilo piti čistu, izvorsku vodu, ali većina nas ne živi blizu izvora.
Naći optimalno rješenje za sebe i svoju obitelj po pitanju vode nije nimalo jednostavno, ali ima načina na koji možemo poboljšati kvalitetu vode. Ako je samo pustimo da odstoji u vrču ili otvorenoj staklenoj boci na suncu već je ma
lo bolje. Kvaliteta vode može se poboljšati ipomoćukristala koje dodajemo u vrč/bocu u kojoj voda stoji. Ili je možemo jednostavno "energizirati" pozitivnim mislima i namjerom.

 

Ako vas zanima više o vodi preporučujemo da pročitate saznanja do kojih je došao dr.Emoto radeći različite eksperimente s vodom. Više o tome pogledajte ovdje. 

 

Zanimljivost: Većina krute hrane koju jedemo sadrži veliki postotak vode, na primjer:

 

jabuka

krumpir - 76% vode

jabuke - 85% vode 

krastavci - 95% vode

rajčice -90%vode

lubenice - 96% vode 

 


 HRANA

Nekada prije, ne tako davno, svako domaćinstvo bilo je samodostatno i samoodrživo. Imalo je bunar i proizvodilo svoju hranu. Hrana je bila sezonska, svježa i hranjiva (zbog toga se i zove hrana!). Spremale su se samo one namirnice koje su se mogle sačuvati bez dodavanja konzervansa ili dodavanjem prirodnih konzervansa (npr. kiseljenje u octu, čuvanje u soli ili ulju). Na taj način hrana je imala nutritivnu vrijednost i stvarno je ‘hranila’ ljude. Ljudi su zauzvrat davali svoj rad i krug je bio zatvoren.

Danas proizvodnja hrane spada među vodeće svjetske industrije. Usmjerenost na ‘proizvodnju‘ profita oduzela je hrani ne samo okus već i nutritivnu vrijednost. Prerađena hrana ima puno manje životne energije od samonikle i prirodne hrane i uvijek nam je treba više da bi organizam dobio potrebne tvari i bio sit. Ne samo da veća količina prerađene hrane usporava naš organizam nego unosimo i one sastojke s kojima se tijelo treba dodatno boriti da ih prepozna, rasporedi i probavi. Različiti aditivi koji se dodaju prerađenoj hrani ne mogu nas ubiti, ali smanjuju našu energiju i vitalnost te mogu izazvati različite zdravstvene probleme.


[blockquote author=""]¾ toga što jedete, održava na životu Vašeg liječnika, ¼ od toga, održava na životu Vas![/blockquote]


Sa znanjem o osnovnom samoniklom bilju te malom permakulturnom gredicom u vrtu ili na balkonu množemo se zdravo, kvalitetno, jednostavno i jeftino prehraniti ili barem obogatiti naš jelovnik.

sadnja blatusa r