Facebook: Facebook icon

Language:

Čajevi

Iako na našim prostorima ceremonije ispijanja čaja ne postoje, poput onih u Kini, Japanu ili u Engleskoj, i mi imamo svoju uzrečicu za čaj: “Pa nisam valjda bolestan/bolesna da pijem čaj!” :)
Nazivom čaj zapravo bismo trebali zvati jedino one pripravke koji u sebi sadrže kineski čajevac, biljku Camelliu sinensis. Ono što je uobičajeno na našim prostorima je uvarak/dekokt i infuz. Uvarak ili dekokt je ekstrakt biljke dobiven kuhanjem biljke u vrućoj vodi obično 10-20 minuta kako bi se poboljšala ekstrakcija aktivnih tvari. Obično se dekokt spravlja od korijenja i kore, ali ima i izuzetaka (npr.poljska preslica). 
Infuz se spravlja tako da se biljka samo prelije vrućom vodom i ostavi stajati obično 5-15 minuta.

teapot herbs r

Molim vas da se mi za jednostavnost komunikacije dogovorimo da ćemo koristiti riječ – ČAJ - za sve uvarke i infuze; čaj od koprive, čaj od korijena čička. 

Da bi čajevi dali tijelu upravo ono najbolje od sebe, potrebno ih je pravilno pripremiti. Zdrave dodatke poput limuna i meda dodajte po potrebi i tek kada se čaj malo ohladi. No, većina čajeva su ukusni baš takvi kakvi jesu. Isprobajte sami, uživat ćete u prirodnom okusu biljke kada se vaša nepca naviknu.

Mi U ŠUMI pijemo čajeve svaki dan.
Nekoliko puta na dan.
Stvarno, i kad nismo bolesni. :)

plucnjak caj

 

kiselo tijesto

Kiselo tijesto najvjerojatnije je prvo sredstvo koje se koristilo za dizanje i spremanje kruha. Zapis o pravljenju kiselog tijesta pronađen je u starom Egiptu, a datira cca 1500 godina prije Krista. 
making dough hands r

Prvo treba napraviti osnovu za kiselo tijesto ili prirodni kvas (sourdough) koji sadrži lakto-bakterije koje žive u simbiozi sa kvasnim gljivicama. Za dobivanje ovog tijesta treba malo više strpljenja. To znači da je potrebno 10 dana da bi bilo spremno za pravljenje kruha na sasvim novi način, drugačiji od onog klasičnog kojeg svi znamo. Ukoliko nemate iskustva s kiselim tijestom najbolje je da 'starter' nabavite od nekoga tko ima kiselo tijesto. 

Većinu dobivenog tijesta koristite svaki put kad pečete kruh, a mali dio "nahranite" i spremite za slijedeci put. Niska temperatura usporava fementaciju kvasca zbog čega nije preporučljivo mijesiti kruh u hladnoj prostoriji ili blizu otvorenog prozora.
Kiselo tijesto nastaje spontano i jednostavno – fermentacijom smjese brašna i vode. Fermentaciju uzrokuju mikroorganizmi koje se nalaze u samim žitaricama i okolini u kojoj se tijesto izrađuje. Najbrojnije su bakterije mliječne kiseline – one troše šećere iz brašna i svojim metabolizmom proizvode mliječnu kiselinu i neke aromatične spojeve. U manjoj mjeri prisutne se su druge bakterije i kvasci. Kiselo tijesto ima niži pH i niži glikemijski indeks u odnosu na kruh pripremljen s pivskim kvascem. Također je bogatiji mineralima (kalcij, željezo) jer prisutne kiseline djelomično razgrađuju fitate, spojeve koji na sebi imaju vezane razne minerale, te tako ti minerali postaju više dostupni za probavu.
Dodatak kiselog tijesta utječe na kvalitetu kruha tako da je kora čvršća i elastičnija. Vlažnost kruha se duže zadržava, a kruh se manje mrvi. Kiselo tijesto služi i kao prirodni konzervans u kruhu (mliječna, octena i propionska kiselina sprečavaju rast plijesni i kvasca) pa kruh duže traje.
Za kiselo tijesto kažu da što je starije to je bolje.

rsz 1kiselo tijesto


KAKO MI ODRŽAVAMO KISELO TIJESTO

  1. Izvadite kiselo tijesto iz frižidera i prebacite ga u veću zdjelu.
  2. Dodajte 5× više hladne vode  i dobro promiješajte.
  3. Dodajte brašno da dobijete što gušću smjesu, ali da još uvijek možete dobro promiješati kuhaćom.
  4. Odvojite maleni dio dobivenog tijesta, stavite u staklenu posudu s poklopcem i spremite u hladnjak. To je kiselo tijesto.
  5. Ostatak tjesta je kruh. Ostavite ga na toplom (25-30°C°) da fermentira i nakon 3 sata ispecite.
  6. Ponovite postupak najkasnije nakon 7 dana.


Napomena: za obnavljanje kiselog tijesta koristite inegralno brašno, a u nedostatku drugog možete privremeno koristiti i polubijelo ili bijelo brašno.

Postupak obnavljanja kiselog tijesta može varirati. Nakon desetljeća ekperimentiranja gore navedeni postupak nam se pokazao najjednostavnijim, a učinkovitim.


Kako znate da je kiselo tijesto dovoljno 'jako'?
 
Kiselo tijesto je dovoljno jako kada se pri fermentciji volumen kiselog tijesta udvostruči za 4 sata. Ukoliko vam kiselo tijesto nije dovoljno jako (treba mu više vremena da se podupla volumen), ne brinite. Obnovite ga nekoliko puta za redom dok ne dobijete željenu jačinu.

 

vrt

Ako želiš biti sretan jedan dan – napij se;

Ako želiš biti sretan godinu dana – oženi se;

Ako želiš biti sretan do kraja života – postani vrtlar.

                                                        Stara Kineska poslovica


Boravak u prirodi, šumi ili vrtu dokazano utječe na bolje zdravlje. Samo pola sata boravka među zelenilom u prirodi može značajno utjecati na fizičko i psihičko zdravlje. Vrtlarenje je prava blagodat za tijelo i dušu, aktivnost koja nas povezuje sa sadašnjim trenutkom i Zemljom više nego bilo koja druga. Uzgoj bilja pokazao se kao odlično terapeutsko rješenje, jer istovremeno traži fizičku i mentalnu aktivnost, opušta nas i daje nam dugoročni cilj kojem stremimo. Pored neprocjenjive vrijednosti uzgoja vlastite hrane u današnje vrijeme navest ćemo i ostale bitne vrijednosti vrtlarenja : minimalizira stres, jača imunitet, nudi utočište od negativnih vijesti kojima smo bombardirani sa svih strana, kao i od toksičnih ljudi i odnosa, osnažuje fizičko tijelo, punimo se vitaminom D, povezujemo se s prirodom i sa samima sobom i u konačnici daje nam realan cilj. 

Kao i na svim područjima, tako i po pitanju vrtlarenja, broj jedan nam je sklad sa prirodom i učenje od prirode. U vrtlarenju koristimo resurse oko nas: samoniklo bilje bogato vitaminima i mineralima koji služe kao hrana biljkama koje uzgajamo,  recikliramo stari građevni materijal  za izradu povišenih gredica, rubova, ograda…  Od prihrane još koristimo naš konjski gnoj i kompost iz domaćinstva.

Volimo eksperimentirati s mješovitom sadnjom i sadnjom u turnusima, te promatrati i prilagođavati sebe prirodi oko nas. Naravno, u vrtne radove i berbe uključujemo i djecu koja tako od malih nogu razvijaju zdravi stav prema hrani, a kad sami prate cijeli proces od pripreme tla i stavljanja sjemenja u tlo, kroz brigu oko biljčica do slasnih plodova (koji se djelomično jedu na licu mjesta - u vrtu) više i cijene svaki plod!

Nama je vrtlarenje zabava i učenje, nikako odrađivanje ili težak fizički rad. Ujedno je i tiha revolucija potrošačkom društvu.  Sve to čini našu hranu koju sami proizvedemo još slađom i ukusnijom.

Hrana

hrana

ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst.

 ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst.

Podnaslov broj dva

ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst.

Treća razina podnaslova

ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst.

ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst. ovdje dolazi neki vaš već pripremljeni tekst.

[line_break/] [blockquote author=""]ovdje je samo za primejr neki izmišljeni citat kojis lući samo za primjer primejr je to i nastavlja se još malo dok ne stane[/blockquote] [line_break/]

 

prirodna kozmetika hrana2 voce povrce

 

[grid_image src="/images/naslovna/bilje.jpg" width="300" height="400" alt="Bilje" tag="bilje" animation="scale" style="uk-overlay-grayscale"] [overlay_content title="Samoniklo bilje" animation="fade" style=""]

Ovdje ide neki tekst koji se pojavi kada se pređe mišem preko slike. 1

[lightbox src="/images/naslovna/bilje.jpg" title="Bilje" group="edukacije" style="uk-position-cover"][/lightbox] [/overlay_content] [/grid_image]

 

 Proizvod

Slika

Opis

 Slatkiši na bazi datulja

hrana2 

Opis:

Prefini domaći slatkiši koje možete naručiti putem emaila. Prefini domaći slatkiši koje možete naručiti putem emaila. Molimo u mailu navedite naziv i količinu proizvoda.

 

Cijena: 10kn/kg

     
     

Hrana

Hrana je vrlo široka tema i ima puno različitih aspekata s kojih je možemo sagledati. Pokušati ćemo vam u kratko predstaviti naš odnos prema hrani i naša razmišljanja na temu hrane.

Za početak razmislimo o činjenici da su ljudi jedina živa bića koja kupuju hranu (i vodu). Samim time odnos prema hrani, na neki način, povezan je s novcem, ne samo s novcem koji izdvajamo da bi hranu kupili već i s novcem koji netko zarađuje prodajom hrane. Kada zarada na hrani postane važnija od njene nutritivne vrijednosti tada kvaliteta hrane koju kupujemo postaje upitna. Nismo više sigurni da li je hrana označena znakom ‘eko’, ‘bio’ ili ‘organsko’ stvarno prirodna ili je to još jedan od trikova za povećanje prodaje?! Nalazimo se u nedoumici i nepovjerenju i ne znamo kako se nositi s odabirom hrane iz dana u dan…
Upravo takvo razmišljanje dovelo nas je do toga da beremo samoniklo bilje, uzgajamo svoju hranu, pečemo svoj kruh i da sve manje kupujemo. Ono što ne možemo proizvesti sami kupujemo ili razmjenjujemo (što nam je još draže!) s ljudima koji su svjesni da su nutritivna vrijednost hrane i odnos povjerenja među ljudima važniji od zarade.
Da malo proširimo temu…
Nije samo hrana ta koja nas održava na životu i daje nam energiju. Voda i disanje takođe su nam nužno potrebni te mogu biti izvori života i energije. Ako bi ih složili po redosljedu važnosti (u smislu bez čega možemo najkraće preživjeti) redosljed bi bio sljedeći:


1. DISANJE
2. VODA
3. HRANA

 


DISANJE

Ako prestanemo disati na svega par minuta, uskoro ćemo prestati.... kako to najbolje reći, biti.
Rijetko tko od nas diše ispravno. Obično nam je disanje plitko, a ukoliko smo pod stresom zaustavljamo dah. Dosta nas udiše/izdiše na usta što je prirodni znak pojačane potrebe organizma za zrakom.
Npr. na yoga vježbama diše se kroz nos, samim time smanjen je unos zraka. Kada dišemo na nos, zrak prolazi kroz četiri stupnja filtriranja, a kada dišemo na usta, udahnuti zrak preskače prva tri stupnja.
Ako promijenimo disanje, promijenit će se i naše raspoloženje. Isto tako ako se promijeni naše raspoloženje, mijenja se i disanje. Naše disanje može biti svjesno i nesvjesno. Osvještavanje daha jedan je od prvih koraka prema svjesnosti vlastitog postojanja.

 


VODA

VodaVoda je za preživljavanje važnija nego klasičan obrok. Ljudsko tijelo sastoji se od oko 70% vode zbog toga ćemo prije umrijeti od dehidracije nego od gladi. Voda pomaže u održavanju svih životnih funkcija i ključna je u izlučivanju štetnih i nepotrebnih tvari iz tijela. Zbog svega navedenog važna je kvaliteta vode koju pijemo. Voda pakirana u plastičnim bocama, koja se tretira različitim sredstvima, transportira na velike udaljenosti i skladišti duže vrijeme jednostavno nije više "živa". U vodu iz vodovoda takođe se dodaju razičite tvari koje i nisu baš najbolje za nas. Idealno bi bilo piti čistu, izvorsku vodu, ali većina nas ne živi blizu izvora.
Naći optimalno rješenje za sebe i svoju obitelj po pitanju vode nije nimalo jednostavno, ali ima načina na koji možemo poboljšati kvalitetu vode. Ako je samo pustimo da odstoji u vrču ili otvorenoj staklenoj boci na suncu već je ma
lo bolje. Kvaliteta vode može se poboljšati i pomoćukristala koje dodajemo u vrč/bocu u kojoj voda stoji. Ili je možemo jednostavno "energizirati" pozitivnim mislima i namjerom.

 

Ako vas zanima više o vodi preporučujemo da pročitate saznanja do kojih je došao dr.Emoto radeći različite eksperimente s vodom. Više o tome pogledajte ovdje. 

Zanimljivost: Većina krute hrane koju jedemo sadrži veliki postotak vode, na primjer: 

jabuka

krumpir - 76% vode

jabuke - 85% vode 

krastavci - 95% vode

rajčice -90%vode

lubenice - 96% vode 

 


 HRANA

Nekada prije, ne tako davno, svako domaćinstvo bilo je samodostatno i samoodrživo. Imalo je bunar i proizvodilo svoju hranu. Hrana je bila sezonska, svježa i hranjiva (zbog toga se i zove hrana!). Spremale su se samo one namirnice koje su se mogle sačuvati bez dodavanja konzervansa ili dodavanjem prirodnih konzervansa (npr. kiseljenje u octu, čuvanje u soli ili ulju). Na taj način hrana je imala nutritivnu vrijednost i stvarno je ‘hranila’ ljude. Ljudi su zauzvrat davali svoj rad i krug je bio zatvoren.

Danas proizvodnja hrane spada među vodeće svjetske industrije. Usmjerenost na ‘proizvodnju‘ profita oduzela je hrani ne samo okus već i nutritivnu vrijednost. Prerađena hrana ima puno manje životne energije od samonikle i prirodne hrane i uvijek nam je treba više da bi organizam dobio potrebne tvari i bio sit. Ne samo da veća količina prerađene hrane usporava naš organizam nego unosimo i one sastojke s kojima se tijelo treba dodatno boriti da ih prepozna, rasporedi i probavi. Različiti aditivi koji se dodaju prerađenoj hrani ne mogu nas ubiti, ali smanjuju našu energiju i vitalnost te mogu izazvati različite zdravstvene probleme.


Osnovno znanje o samoniklom bilju i nekoliko gredica u vrtu ili na balkonu može nam osigurati da se zdravo, kvalitetno i jednostavno hranimo ili barem obogatimo naš jelovnik.